
JEDNO ZDRAVLJE I JEDINA ŽIVOTNA SREDINA
Veza i interakcija između ljudi, životinja i životne sredine daje mogućnost za pojavu i širenje različitih štetnih činilaca koji mogu negativno uticati na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili oboje. Samo lečenje posledica nije dovoljno niti predstavlja ispravan pristup. Svest o tome da je životna sredina koju imamo danas naša „jedina“ i nenadoknadiva zauzima ozbiljno mesto u konceptu jednog zdravlja.
Novonastale i ponavljane infekcije prepoznate su, dakle, kao globalni problem, a njih 75% je potencijalno zoonotično. Nove zarazne bolesti nisu uzrokovane samo patogenima koji preskaču barijere vrsta, već su posledica i složenih isprepletanih socioekonomskih i drugih društvenih uticaja, ali i povezanosti sa klimatskim promenama i brojnim drugim uslovima životne sredine. Aktuelna pandemijska kriza je upravo primer uzročno posledičnih veza čovek – životinja – životna sredina.
Pristup jednom zdravlju ističe da zdravlje populacije zavisi od biološke interakcije bolesti životinja i ljudi u socijalnom okruženju i u okviru životne sredine koja je pod različitim antropogenim uticajima veoma narušena. Zoonoze su, primera radi, samo jedna od posledica intenzivne stočarske proizvodnje, a zajedno sa pojavom antimikrobne rezistencije, poremećajem lanaca ishrane, kao i značajnom emisijom gasova sa efektom staklene bašte vode i u povećan rizik za zdravlje ljudske populacije.
“Jedno zdravlje" (One Health) podrazumeva pristup sprovođenju programa, politika, zakonodavstva i istraživanja u kojem više sektora komunicira i radi zajedno kako bi postigli javnozdravstvene benefite i unapredili stanje u životnoj sredini. Bezbednost hrane, kontrola zoonoza, borba protiv rezistencije na antibiotike zajednički su okvir delovanja koncepta “Jednog zdravlja”, a potrebno ih je sagledati i kroz vezu sa ciljevima održivog razvoja uz poštovanje životne sredine.
U rešavanju ovih izazova potreban je multidisciplinarni pristup, te je neophodno da se eksperti u različitim sektorima, koji se bave javnim zdravljem, zdravljem životinja, zdravljem biljaka i životnom sredinom, udruže i rade zajedno za zajedničke ciljeve.
Očuvanje životne sredine i aktivnosti koje doprinose kako proaktivnom prilagođavanju klimatskim promenama, tako i njihovom smanjenju, od značaja su i za zdravlje ljudi i zdravlje životinja. “One Health” pristup odnosi se, prema tome, i na životnu sredinu, kao “jedinu” i nenadoknadivu komponentu od značaja za zdravlje i ljudi i životinja.
Marija Jevtić je redovna profesorka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i specijalista higijene u Institutu za Javno zdravlje Vojvodine. Naučna saradnica Université Libre de Bruxelles Research Centre on Environmental and Occupational Health, School of Public Health. Ekspert u oblasti javnog zdravlja i organizaciona konsultantkinja. Vanredni je član Akademije medicinskih nauka, predsednik Sekcije za životnu sredinu i zdravlje Evropske asocijacije za javno zdravlje. Jedna je od osnivača Udruženja Jednog Zdravlja Srbije.